Bili smo u vezi 7 godina i 4 mjeseca. Željeli smo da se vjenčamo, ali nismo imali uslove, a onda se ona jedan dan pojavila ispred mene sva u suzama sa vjereničkim prstenom na rucu, prstenom koji joj nisam ja stavio na prst.
Mozak je blokirao, noge se odsjekle, glas nestao, jedina reakcija koju sam imao su bile suze, more suza koje se slivalo niz moje lice. Zagrlila me, rekla da me voli i otišla. Udala se za čovejeka koji živi u Kanadi, sve kako bi konačno ostvarila svoj život.
Ja od tada ne živim, često znam po par sati sjedjeti i gledati u jednu tačku na zidu. Da je barem negdje u evropi, da je po nekada mogu vidjeti, ovako… prokleta nekaje i ova naša zemlja, bez perspektive i bilo kakve šanse za mlade živote
EmoticonEmoticon